Vodič za vodootpornost satova: Što oznake stvarno znače?

Zamislite scenu: kupili ste novi sat i na njegovom brojčaniku ili poklopcu ponosno stoji oznaka "50m Water Resistant". Vaša prva pomisao je vjerojatno: "Odlično, s ovim satom mogu roniti do 50 metara dubine." Nažalost, to je jedna od najčešćih i najopasnijih zabluda u svijetu satova, zabluda koja je mnoge lijepe satove prerano poslala u zaborav.

Oznake vodootpornosti na satovima su poprilično zbunjujuće. One ne predstavljaju doslovnu dubinu na koju možete zaroniti. Svrha ovog vodiča je demistificirati te oznake jednom zauvijek i pružiti vam jasan, praktičan savjet o tome što stvarno smijete, a što nikako ne smijete raditi sa svojim satom u blizini vode.

"Waterproof" vs. "Water Resistant": Najvažnija razlika

Prvo, raščistimo jedan ključni pojam. Nijedan sat nije uistinu "vodonepropusan" (waterproof). Zbog promjena u temperaturi, tlaku i starenja materijala, apsolutna i trajna zaštita od ulaska vode je nemoguća. Zato je međunarodna industrija satova zabranila korištenje termina "waterproof". Ispravan i standardiziran izraz je "vodootporan" (water resistant).

No, što onda znače brojke poput 30m, 50m ili 100m? One se ne odnose na dubinu ronjenja. One predstavljaju statički tlak koji sat može izdržati u savršeno mirnim, kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Oznaka od 50 metara znači da je sat testiran na tlaku koji je ekvivalentan pritisku na 50 metara dubine, ali u vodi koja je potpuno mirna.

Svijet izvan laboratorija je dinamičan. Plivanje, skakanje u bazen, čak i snažan mlaz vode iz tuša stvaraju nagle promjene tlaka koje daleko premašuju statički tlak na određenoj dubini. To je ključna razlika koju morate razumjeti.

Dešifriranje oznaka: Tablica aktivnosti

Ključno je razumjeti da se oznake u metrima ili atmosferama (ATM) odnose na tlak koji sat može izdržati u statičnim, laboratorijskim uvjetima. Pokreti ruke u vodi, skokovi ili mlaz vode stvaraju puno veći, dinamički tlak. Oznaka ATM je kratica za "atmosferu", što je mjera za tlak. 1 ATM je otprilike jednak tlaku zraka na razini mora, dok je oznaka od 10 ATM otprilike jednaka tlaku na 100 metara dubine.

• Water Resistant ili 1-2 ATM (10-20m): Nije vodootporan. Sat može podnijeti samo slučajno prskanje, poput kiše. Izbjegavajte svaki namjerni kontakt s vodom.
• 3 ATM (30m): Otporan na prskanje pri pranju ruku. Nije za plivanje ili tuširanje.
• 5 ATM (50m): Pogodan za kratkotrajno plivanje u plitkoj vodi. Nije za skakanje u vodu.
• 10 ATM (100m): Pogodan za plivanje i ronjenje s disalicom (snorkeling). Ovo je minimalna oznaka za bezbrižno plivanje.
• 20 ATM (200m): Pogodan za sve vodene sportove i amatersko ronjenje s bocom.
• 30 ATM (300m)+: Dizajniran za profesionalno ronjenje na većim dubinama.

Kako se sat štiti od vode? Ključne komponente

Vodootpornost nije trajna karakteristika i ovisi o nekoliko ključnih dijelova.

• Brtve: Male gumene brtve na poklopcu kućišta i krunici prva su linija obrane. S vremenom se troše i stare, zbog čega ih je potrebno redovito provjeravati i mijenjati.
• Krunica na navoj: Za razliku od obične krunice koja se samo izvuče, krunica na navoj se ušarafljuje u kućište i stvara puno sigurniju brtvu. Ovo je ključna značajka za svaki sat namijenjen plivanju ili ronjenju.
• Gumbi (pusheri) kronografa: Nikada ne koristite gumbe kronografa pod vodom, osim ako sat nije specifično dizajniran za to. Pritisak na gumb može omogućiti prodor vode.

Što sat čini ronilačkim?

Prije nego što zaronimo u priču o službenim certifikatima, važno je prepoznati fizičke karakteristike koje definiraju pravi ronilački sat. To nije samo sat s visokom oznakom vodootpornosti, već instrument s nizom specifičnih značajki:

1. Jednosmjerno rotirajući bezel: Bezel (prsten oko stakla) se može okretati samo u jednom smjeru (suprotnom od kazaljke na satu). To je sigurnosna značajka: ako ga ronioc slučajno pomakne, pokazat će da je pod vodom proveo više vremena, a ne manje, što ga potiče na raniji izron.
2. Vrhunska čitljivost: Brojčanik mora biti savršeno čitljiv u uvjetima slabog svjetla. To podrazumijeva velike, jasne markere i kazaljke s jakim luminiscentnim premazom.
3. Krunica na navoj: Kao što smo već spomenuli, ovo je obavezna značajka za sigurnost pod vodom.
4. Minimalna vodootpornost od 200m: Iako standard dopušta i 100m, u praksi se 200m smatra početnom točkom za amatersko ronjenje s bocom.

Standard za profesionalce: "Diver's" certifikat

Postoji velika razlika između sata s oznakom "200m" i sata s oznakom "Diver's 200m". Samo satovi koji zadovoljavaju strogi međunarodni standard ISO 6425 smiju nositi oznaku "Diver's". Ovaj certifikat jamči da je sat prošao niz rigoroznih testova i da je uistinu siguran za ronjenje s bocom.

Kako održavati vodootpornost sata: 5 osnovnih pravila

Vodootpornost nije trajna. Održavanje je ključno.

1. Nikada ne rukujte krunicom ili gumbima pod vodom. Izvlačenjem krunice otvarate direktan put vodi do mehanizma.
2. Uvijek provjerite je li krunica gurnuta do kraja (ili zavrnuta). Ovo je najčešći uzrok oštećenja vodom.
3. Izbjegavajte tuširanje, saune i vruću vodu. Problem nije samo pritisak vode. Vruća voda i para uzrokuju širenje i skupljanje metalnih dijelova i brtvi, što može privremeno narušiti brtvljenje. Još važnije, kemikalije iz sapuna, šampona i parfema dugoročno oštećuju i isušuju gumene brtve, čineći ih krhkima i neučinkovitima.
4. Redovito provjeravajte i mijenjajte brtve. Najbolje je to učiniti svaki put kad mijenjate bateriju na kvarcnom satu ili svakih nekoliko godina prilikom servisa mehaničkog sata.
5. Isperite sat običnom vodom. Nakon plivanja u moru ili bazenu, isperite sat slatkom vodom kako biste uklonili sol i klor koji mogu oštetiti brtve i metal.

Zaključak: Oznake vodootpornosti su koristan orijentir, ali ne i apsolutno jamstvo. Za dugovječnost vašeg sata ključno je razumjeti što te oznake znače u stvarnom svijetu, redovito ga održavati i za ozbiljne podvodne aktivnosti koristiti isključivo namjenske ronilačke satove.